Bauunternehmen Baufirma Salzburg Trockenbau Salzburg Trockenbau Unternehmen Salzburg Spengler Salzburg Aussenputz Salzburg Fliesenleger Salzburg Innenputz Salzburg Schlosser Salzburg
Objavljeno: 30.12.2016. u 09:30  

Brutalno pogubljen na vješalima

Decenija od pogubljenja: Duh Saddama Husseina proganja Ameriku

Prije deset godina, 30. decembra 2006. godine, bivši irački predsjednik Saddam Hussein pogubljen je vješanjem, tri godine nakon hapšenja i suđenja na iračkom sudu na kojem je proglašen krivim za zločine protiv čovječnosti i osuđen na smrt.

 

Deset godina nakon ubistva iračkog, njegov duh i dalje proganja SAD, podsjećajući na njegove propale ambicije da donese mir i demokratiju na Bliski istok, navodi AFP.

Kada je obješen, tadašnji predsjednik SAD-a George Bush već je znao da invazija na Irak, tokom koje je tada već stradalo 30.000 američkih vojnika, nije donijela željeni napredak, ukazuje francuska agencija.

Nove žrtve

"Čeka nas mnogo teških izbora i novih žrtvi. Ipak, bezbjednost i sigurnost američkog naroda zahtijeva da ne posustanemo u osiguravanju da mlada iračka demokratija nastavi da napreduje", rekao je tada Bush. 

Demokratski Irak iz njegove vizije ostao je, kako se ispostavilo, njegova pusta želja, jer Amerikanci nisu uspjeli da zaustave pogubnu spiralu sektaškog nasilja u zemlji. 

Sunitska manjina, koja je nekada vladala Irakom, bila je sve ogorčenija na pretežno šiitsku vladu, a taj gnjev je podstakao uspon ultraradikalne Islamske države u čijim redovima su i bivši Sadddamovi vojni zvaničnici.

Više od 5.000 američkih vojnika i dalje se nalazi u Iraku i pruža ključnu podršku iračkoj vojsci koja još nije u mogućnosti da se sama bori protiv ekstremista.

U međuvremenu, američka javnost, koja je 2003. pružila snažnu podršku invaziji na Irak na čelu sa SAD, i dalje se oporavlja od ratnih trauma. 

Neuspjeh u Iraku, ocjenjuje AFP, imao je velikog uticaja na odluku predsjednika SAD Baracka Obame da ne preduzme vojnu intervenciju protiv sirijskog predsednika Bashara al-Assada u krvavom građanskom ratu koji će uskoro ući u šestu godinu. 

Za to vrijeme, Obamin naslednik Donald Trump svoju predsjedničku kampanju gradio je dijelom na obećanju da se SAD nikada više neće miješati u "promjene režima" ili "izgradnje nacionalnih država". 

Uz to, Trump je više puta izjavio da je on, za razliku od svoje demokratske protivnice Hillary Clinton, bio protiv rata u Iraku, mada je, kako primjećuje francuska agencija, u intervjuu koji je dao 2002. rekao će podržati invaziju.

Više od deset godina kasnije, neki američki donosioci odluka i dalje pokušavaju da shvate razloge neuspjeha u Iraku. 

John Nixon, prvi analitičar CIA-e koji je ispitivao Saddama Husseina nakon što je uhvaćen u decembru 2003. godine, u svojoj novoj knjizi kaže da su obavještajne službe SAD i zvaničnici Bele kuće imali pogrešna viđenja o iračkom lideru. 

"Nije obraćao pažnju šta radi njegova vlada, nije imao istinski plan za odbranu Iraka i nije mogao da shvati razmjere oluje koja se približavala", tvrdi Nixon. 

Međutim, objašnjava Nikson, visoki zvaničnici SAD-a čvrsto su vjerovali da će svrgavanje režima Sadama Huseina doneti mir u Iraku. 

S tim u vezu, Nixon priča priču o Bushovom brifingu u Ovalnoj sobi 2007. godine koja, kako navodi, možda objašnjava zbog čega su SAD bile osuđene na propast u Iraku.

Buš je tada pitao Nixona da mu opiše karakter Saddama Huseina. 

"Rekao sam mu da je na prvi pogled djelovao razoražavajuće šarmantno, umanjujući sopstveni značaj kako bi vas opustio", kaže Nikson.

Prema njegovim riječima, američki predsjednik je izgledao kao da će se razbjesniti, pa mu je Nixon brzo objasnio da je pravi Saddam zapravo "sarkastičan, arogantan i sadistički nastrojen, što je Busha, izgleda, smirilo". 

On kaže da je Bush krivio CIA za sve što je krenulo po zlu i njene analize nazivao "nagađanjima", a u isto vrijeme je čuo samo ono što je želio da čuje. 

Bivši analitičar CIA-e predstavlja složenu sliku Saddama kao brutalnog diktatora koji kroz metode kao što su ubistva, prijetnje i zastrašivanje ipak uspijeva da uspostavi ravnotežu u etnički raznolikom Iraku.

"Teško da bi grupa poput Islamske države mogla da postigne ovakav uspjeh pod njegovim represivnim režimom", zaključuje Nixon.

Savezničke snage predvođene američkom vojskom 2003. pokrenule su invaziju na Irak, operaciju nazvanu "Iračka sloboda", pod opravdanjem da Saddam gomila oružje za masovno uništenje.

Trebalo im je manje od mjesec dana da skrše otpor iračke vojske, ali Saddama nisu pronašli.

Washington je ponudio 25 miliona dolara za njegovo hapšenje. Oko 600 vojnika učestvovalo je u operaciji potrage nazvanoj "Crvena zora", po američkom antikomunističkom filmu snimljenom 1984. godine. Bio je to možda i najveći 'lov' na čovjeka u historiji.

Pronašli su ga 13. decembra 2003. nakon osam mjeseci potrage, na temelju obavještajnih podataka, u skloništu pored rodnog Tikrita.

"Imamo ga", objavio je idućeg dana u Bagdadu šef američke civilne uprave u Iraku Paul Bremer.

Na video snimku hapšenja, Saddam Hussein izgledao je kao skitnica, lica punog ugriza buha, zarastao u bradu i odsutnog pogleda.

Vojnicima koji su ga uhvatili kazao je na engleskom: "Ja sam Saddam Hussein, predsjednik Iraka i želim pregovarati".

Brutalno pogubljenje

Nije pružao otpor. U blizini su pronađena i dva kalašnjikova i 750 hiljada dolara u gotovini.

Amerikanci su ga godinu poslije predali iračkim vlastima kako bi mu se na posebnom iračkom sudu sudilo za zločine protiv čovječnosti.

Suđenje je trajalo od oktobra 2005. do jula 2006. Saddam, koji je sve vrijeme osporavao legitimitet suda, osuđen je na smrt  5. novembra 2006.

Njegovi krvnici trenutak pogubljenja snimili su video kamerom. "Nisam vidio nikakve znakove straha", rekao je bivši vijećnik Mufak al-Rubi koji je bio prisutan izvršenju smrtne kazne. Za vrijeme Saddamova režima triput je bio u zatvoru.

"Prije pogubljenja vikao je da želi smrt Americi, smrt Izraelu i Perzijancima, i zaželio da dugo živi Palestina", kazao je Al-Rubi.

Pošto je čovjek koji je vladao Irakom više od 30 godina proglašen mrtvim, šiiti, koji su najviše patili pod njegovom vlašću, izašli su na ulice i veselili se.

Brutalno pogubljenje, u kojem američka vojska tvrdi da ni na koji način nije učestvovala, šokiralo je sunite i izazvalo međunarodnu osudu, osim u Izraelu i Iranu.

Dan nakon pogubljenja Saddam je pokopan u rodnom selu Audži, pokraj Tikrita, zajedno s dvojicom sinova Udajem i Kusajem koji su ubijeni istog dana u akciji američkih snaga u Mosulu u julu 2003, piše Al Jazeera.

KOMENTARI